{"id":132,"date":"2015-05-18T11:44:17","date_gmt":"2015-05-18T11:44:17","guid":{"rendered":"http:\/\/ictplus.hr\/poliklinika2\/?page_id=132"},"modified":"2018-12-11T16:08:26","modified_gmt":"2018-12-11T14:08:26","slug":"razvojni-poremecaj-koordinacije-ili-nespretno-dijete","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/razvojni-poremecaj-koordinacije-ili-nespretno-dijete\/","title":{"rendered":"Razvojni poreme\u0107aj koordinacije ili nespretno dijete"},"content":{"rendered":"<p>Godinama su djeca s lo\u0161om motornom koordinacijom smatrana samo nespretnima, bez posebnog razumijevanja problema s kojima su se takva djeca suo\u010davala, mada je ve\u0107 posljednjih 100 godina lo\u0161a motori\u010dka koordinacija u djece prepoznata kao razvojni problem. Od tada su kori\u0161teni brojni termini kojima se poku\u0161alo obuhvatiti djecu s takvim razvojnim problemom. Naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni bili su\u00a0 sindrom nespretnog djeteta, senzorna integracijska disfunkcija, developmentalna dispraksija, minimalna cerebralna disfunkcija i dr. Takva neujedna\u010dena terminologija ote\u017eavala je svakodnevni rad klini\u010dara kao i prou\u010davanje samog razvojnog problema. Nakon Internacionalne konferencije o dje\u010djoj nespretnosti 1994. g. po\u010deo se rabiti termin &#8220;razvojni poreme\u0107aj koordinacije&#8221; (engl. developmental coordination disorder, DCD) kako bi se opisalo ovo stanje u djece s motori\u010dkom inkoordinacijom.<\/p>\n<h2>DEFINICIJA<\/h2>\n<p>Razvojni poreme\u0107aj koordinacije (RPK) se definira kao o\u0161te\u0107enje motori\u010dke koordinacije koja utje\u010de na svakodnevne \u017eivotne aktivnosti i akademska postignu\u0107a, a koje nije posljedica intelektualne nesposobnosti, pervazivnog razvojnog poreme\u0107aja ili op\u0107eg medicinskog stanja.<\/p>\n<h2>KLINI\u010cKA SLIKA<\/h2>\n<p>Simptomi razvojnog poreme\u0107aja koordinacije zna\u010dajno variraju od djeteta do djeteta. Glavna karakteristika je abnormalan razvoj jedne ili vi\u0161e tipova motori\u010dkih vje\u0161tina pri \u010demu se u obzir uzme djetetov kvocijent inteligencije i dob. Djeca s razvojnim poreme\u0107ajem koordinacije \u010desto imaju pote\u0161ko\u0107e u zadacima koji uklju\u010duju male i velike mi\u0161i\u0107e, poput oblikovanja slova prilikom pisanja, bacanja ili hvatanja lopte ili zakop\u010davanja gumbiju.<\/p>\n<p>Po nekim autorima postoje razli\u010diti tipovi poreme\u0107aja sa \u0161est generalnih grupa simptoma. To su:<\/p>\n<p>1. op\u0107enita nestabilnost ili lagano drhtanje<\/p>\n<p>2. sni\u017een mi\u0161i\u0107ni tonus<\/p>\n<p>3. povi\u0161en mi\u0161i\u0107ni tonus<\/p>\n<p>4. nesposobnost stvaranja glatkog pokreta zbog problema u spajanju dijelova pokreta u cjelinu<\/p>\n<p>5. nesposobnosti stvaranja pisanih simbola<\/p>\n<p>6. problemi u vizualnoj percepciji vezani uz razvoj o\u010dnog mi\u0161i\u0107a<\/p>\n<p>Poreme\u0107aj mo\u017ee dovesti do socijalnih i akademskih problema u djece. Zbog nerazvijene koordinacije, djeca ne \u017eele u\u010destvovati u aktivnostima u kojima su lo\u0161i. Izbjegavanje mo\u017ee dovesti do konflikata ili odbacivanja od strane vr\u0161njaka. Tako\u0111er, djeca koja imaju problema u pisanju ili crtanju mogu biti obeshrabrena i odustati od akademskih ili umjetni\u010dkih \u017eelja unato\u010d svojoj normalnoj inteligenciji.<\/p>\n<h2>EPIDEMIOLOGIJA I ETIOLOGIJA<\/h2>\n<p>Tijekom godina raslo je zanimanje i znanje o djeci s RPK-om. Tako\u00a0 se danas pretpostavlja da\u00a0 se RPK pojavljuje u 5 do 8%\u00a0 \u0161kolske djece. Ono \u0161to ote\u017eava to\u010dnu procjenu stvarnog stanja je \u010dinjenica da jo\u0161 uvijek postoji neujedna\u010dena terminologija i klasifikacija, kao i \u010dinjenica da se RPK jo\u0161 uvijek ne dijagnosticira u svakom pojedinom slu\u010daju.<\/p>\n<p>Uzrok RPK-a je nedovoljno jasan.\u00a0Postoje razli\u010dite teorije koje poku\u0161avaju objasniti etiologiju. Nekoliko njih spekulira da se ona nastavlja na cerebralnu paralizu, da je sekundarna prenatalnom, perinatalnom ili neonatalnom o\u0161te\u0107enju, ili je sekundarna o\u0161te\u0107enju neurona na stani\u010dnoj razini u neurotransmiterskim ili receptorskim sustavima.<\/p>\n<h2>DIJAGNOZA<\/h2>\n<p>Dijagnoza razvojnog poreme\u0107aja koordinacije se obi\u010dno postavlja kada roditelj ili u\u010ditelj primijeti da dijete zaostaje za vr\u0161njacima u u\u010denju, ima problema u \u0161koli ili se \u010desto ozlje\u0111uje zbog svoje nespretnosti. Lije\u010dnik prvo treba pregledom isklju\u010diti druge mogu\u0107e bolesti i stanja koja bi mogla rezultirati motornom nespretno\u0161\u0107u.\u00a0 Potrebno je u\u010diniti i pregled profesora rehabilitatora koji \u0107e isklju\u010diti druge tipove pote\u0161ko\u0107a u u\u010denju.<\/p>\n<p>Klju\u010d dijagnoze le\u017ei na djetetovoj abnormalnoj nespretnosti \u0161to se zaklju\u010duje u usporedbi djeteta s djecom iste dobi i inteligencije. Razlika izme\u0111u djeteta s razvojnim poreme\u0107ajem koordinacije i samo nespretnog djeteta te\u0161ko se mo\u017ee utvrditi. Ali, da bi se dijagnoza postavila potrebno je da nespretnost ima zna\u010dajne negativne posljedice. Negativne posljedice mogu biti vidljive u \u0161koli, igri ili drugim aktivnostima koje se svakodnevno odvijaju. Isto tako, motorne pote\u0161ko\u0107e ne smiju biti uzrokovane nekom drugom definiranom bolesti ili biti posljedica mentalne retardacije.<\/p>\n<h2>PROGNOZA<\/h2>\n<p>Usprkos novim saznanjima jo\u0161 uvijek je ra\u0161ireno mi\u0161ljenje da nespretna djeca svoju nespretnost jednostavno &#8220;prerastu&#8221; i da nije potrebno time razbijati glavu. Ako je to u pro\u0161losti mo\u017eda i bilo\u00a0 tako, dana\u0161nji su zahtjevi dru\u0161tva sve ve\u0107i i od djeteta se o\u010dekuje sve vi\u0161e, \u0161to samo po sebi zahtjeva tako\u0111er i dobru motori\u010dku koordinaciju. Danas osim toga znamo da djeca svoj deficit ne prerastu sama po sebi, nego, naprotiv,\u00a0 rastu uz njega.\u00a0 Postoje studije koje pokazuju da djeca koja su bila nespretna u dobi od 6 ili 7 godina, bez intervencije, ostaju takva i nakon 10 godina. Same vje\u0161tine se vremenom pobolj\u0161avaju, ali u usporedbi s vr\u0161njacima uvijek budu lo\u0161ije.<\/p>\n<p>Zapravo umjesto da prolazi, mo\u017eemo re\u0107i da se problem pove\u0107ava. Bez intervencije motori\u010dke pote\u0161ko\u0107e u ve\u0107ini djece nastavljaju utjecati na svakodnevne funkcije i do adolescencije i mogu imati zna\u010dajne edukacijske, socijalne i psiholo\u0161ke posljedice. Studije su pokazale da lo\u0161a motori\u010dka koordinacija mo\u017ee utjecati na dje\u010dje samopouzdanje, uspje\u0161nost unutar grupe, \u0161kolski uspjeh te u izbor slobodnih aktivnosti. Studija u\u010dinjena u Callgariu u Canadi 2002 ispitivala je vezu izme\u0111u djece s RPK i rizi\u010dnima za RPK i problemima u pa\u017enji, u\u010denju i psihosocijalnoj prilagodbi, u usporedbi s djecom bez motori\u010dkih problema. Pokazala je da su sva djeca s motori\u010dkim odstupanjima rizi\u010dna za navedene probleme.<\/p>\n<p>Te\u0161ko je dati prognozu u djeteta s RPK-om. Vrlo je \u010desto preklapanje RPK-a s drugim poreme\u0107ajima. Smatra se da istovremenu prisutnost RPK-a i ADHD-a (attention-deficit-hyperactiviti disorder) nalazimo \u010dak u 50% djece. Djeca s udru\u017eenim RPK-om i ADHD-om imaju lo\u0161iju prognozu i dugoro\u010dno te\u017ee smetnje nego djeca s samim RPK-om. Mo\u017eemo re\u0107i da\u00a0 kompleksniji oblik RPK-a ima za posljedicu lo\u0161iju prognozu. Ne smijemo zanemariti va\u017enost djetetove okoline u prognozi djetetova razvoja. Sigurno je da \u0107e dijete s RPK-om koje je u \u0161koli izlo\u017eeno bullingu imati zna\u010dajno ni\u017ee samopouzdanje od djeteta koje je prihva\u0107eno i uva\u017eavano u svojoj okolini. Isto tako, ne smijemo zanemariti uvjete u kojima dijete odrasta kao ni zainteresiranost roditelja za svoje dijete i njegov prosperitet.<\/p>\n<h2>TERAPIJA<\/h2>\n<p>Nema jedinstvene terapije za svu djecu s razvojnim poreme\u0107ajem koordinacije. Nu\u017eno je prepoznati klju\u010dne probleme i njima odgovaraju\u0107e pristupiti. U neke djece to zna\u010di staviti naglasak na pisanje, dok u druge djece glavni problemi su vezani za op\u0107u motornu koordinaciju. Po potrebi se uklju\u010duju stru\u010dnjaci razli\u010ditog profila: fizijatri, fizioterapeuti, radni terapeuti, edukator-rehabilitator, psiholog i dr.<\/p>\n<h2>PREVENCIJA<\/h2>\n<p>Vrlo \u010desto \u010dujemo od roditelja \u010dija su djeca vje\u017ebala zbog neadekvatnog motornog razvoja da su im djeca spretnija u usporedbi s vr\u0161njacima koji nisu morali vje\u017ebati.\u00a0 Stoga, iako se slu\u017ebeno smatra da se razvojni poreme\u0107aj koordinacije ne mo\u017ee prevenirati, mi vjerujemo da pravovremenim prepoznavanjem neadekvatnog motornog razvoja i njenog ispravljanja, zna\u010dajno se mo\u017ee utjecati na motori\u010dku spretnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Godinama su djeca s lo\u0161om motornom koordinacijom smatrana samo nespretnima, bez posebnog razumijevanja problema s kojima su se takva djeca suo\u010davala, mada je ve\u0107 posljednjih 100 godina lo\u0161a motori\u010dka koordinacija u djece prepoznata kao razvojni problem. Od tada su kori\u0161teni brojni termini kojima se poku\u0161alo obuhvatiti djecu s takvim razvojnim problemom. Naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni bili su\u00a0<span class=\"excerpt-more\"> <a href=\"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/razvojni-poremecaj-koordinacije-ili-nespretno-dijete\/\" title=\"Continue reading post &quot;Razvojni poreme\u0107aj koordinacije ili nespretno dijete&quot;\">[&#8230;]<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-132","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1311,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/132\/revisions\/1311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}