“Cerebralna paraliza je grupa trajnih poreme\u0107aja razvoja pokreta i dr\u017eanja koji uzrokuju ograni\u010denja aktivnosti, a koji se mogu pripisati neprogresivnom poreme\u0107aju koji se je dogodio u razvoju fetalnog mozga ili mozga malog djeteta. Motorni poreme\u0107aji cerebralne paralize su \u010desto pra\u0107eni poreme\u0107ajima osjeta, percepcije, kognicije, komunikacije i pona\u0161anja, epilepsijom i sekundarnim mi\u0161i\u0107noko\u0161tanim problemima.”<\/p>\n
Literatura: International Workshop on Definition and Classification of Cerebral Palsy, Bethesda, Maryland, July 11\u201313. srpanj 2004; Executive Committee for the Definition of Cerebral Palsy: M.Bax, M.Goldstein, P.Rosenbaum, A.Leviton, N. Paneth).<\/p>\n
U\u010destalost cerebralne paralize kre\u0107e se izme\u0111u 2-4\u2030.<\/p>\n
Potraga za uzro\u010dnim faktorima i time mogu\u0107om primarnom prevencijom cerebralne paralize jo\u0161 uvijek traje. Ono \u0161to se je promijenilo zadnjih godina je spoznaja da usprkos prija\u0161njim vjerovanjima, ve\u0107ina slu\u010dajeva cerebralne paralize nije uzrokovana komplikacijama poroda, ve\u0107 razli\u010ditim prenatalnim faktorima i zbivanjima.<\/p>\n
Stanley je 2000. godine predlo\u017eio uzro\u010dne puteve cerebralne paralize kao rizi\u010dne faktore. Ovi putevi se dijele u prenatalne, vrlo prijevemeno ro\u0111enje djeteta (prije 32 tjedna gestacije), ekstremno prijevremeno ro\u0111enje djeteta (prije 28 tjedna gestacije), intrauterini zastoj rasta, znaci poro\u0111ajne asfiksije, multiple trudno\u0107e i postnatalno ste\u010dena cerebralna paraliza.<\/p>\n
Prenatalnih uzro\u010dnih faktora ima mnogo. TORCH grupa infekcija (Toxoplasma gondii, rubella, cytomegalovirus i herpes), prene\u0161eni s majke na dijete u prva dva trimestra mogu uzrokovati uro\u0111ene malformacije mozga, a u zadnjem trimestru uzrokuju mo\u017edana o\u0161te\u0107enja. Alkohol u trudno\u0107i je ve\u0107 dugo vremena prepoznat kao uzrok mo\u017edanog o\u0161te\u0107enja, a opisan je i kao alkoholni fetalni sindrom. Pu\u0161enje tijekom trudno\u0107e je prepoznato kao faktor u nastanku niske poro\u0111ajne te\u017eine i po\u010dinje \u0161tetno djelovati ve\u0107 od 7 tjedna gestacije. Postoji i rijetka bolest zvana obiteljska cerebralna paraliza koja je odgovorna za oko 1.5% slu\u010dajeva cerebralne paralize i prenosi se autosomno recesivno.<\/p>\n
Vrlo prijevremeno ro\u0111ena djeca su 30 puta ugro\u017eenija za nastanak cerebralne paralize od terminskog djeteta.<\/p>\n
Intrauterina infekcija je mogu\u0107 uzrok cerebralne paralize kako u prijevremene, tako i u terminski ro\u0111ene djece, a me\u0111u \u010de\u0161\u0107im uzro\u010dnicima su B-hemoliti\u010dki streptokok, E. coli i Listeria monocytogenes.<\/p>\n
Intrauterini zastoj rasta je stanje kada se rodi dijete premalene tjelesne te\u017eine u odnosu na dob. To\u010dan mehanizam veze ovog stanja i cerebralne paralize se ne zna.<\/p>\n
Nedostatak kisika djeteta prilikom poroda je mogu\u0107i, ali ne i naj\u010de\u0161\u0107i uzrok cerebralne paralize. Tu su mogu\u0107i uzroci: produ\u017een i ote\u017ean porod, ispadanje pupkovine, mekonijska plodna voda, poro\u0111ajna trauma, porod zatkom i drugi.<\/p>\n
Multiple trudno\u0107e tako\u0111er su rizi\u010dne za nastanak cerebralne paralize, prvenstveno zbog pove\u0107anog rizika prijevremenog poroda i niske poro\u0111ajne te\u017eine.<\/p>\n
Mogu\u0107i postporo\u0111ajni uzroci cerebralne paralize su poreme\u0107aji zgru\u0161avanja krvi, prenatalna metaboli\u010dka stanja, infekcija kao naj\u010de\u0161\u0107i uzrok postnatalne encefalopatije, a odmah iza nje ozljeda glave.<\/p>\n
Cerebralnu paralizu karakterizira poreme\u0107aj motorike. Osim uvijek prisutnih motori\u010dkih simptoma, cerebralna paraliza mo\u017ee imati razli\u010dite druge simptome (epilepsija, usporeni razvoj govora i drugi problemi povezani s govorom, poja\u010dano slinjenje, mentalna retardacija, poreme\u0107aji hranjenja, pona\u0161anja, smetnje senzibiliteta , smetnje pona\u0161anja, smetnje u\u010denja itd). To ne zna\u010di da sva djeca s cerebralnom paralizom imaju sve ili neke od navedenih komplikacija, ali su one \u010de\u0161\u0107e u djece s cerebralnom paralizom.<\/p>\n
Sam pojam cerebralne paralize roditelji do\u017eivljavaju kao paralizu, nemogu\u0107nost pokreta. Cerebralna paraliza gotovo nikad ne zna\u010di potpuna nepokretnost, me\u0111utim postoji smanjenje mogu\u0107nosti pokreta i slabija kvaliteta.<\/p>\n
Simptomi cerebralne paralize ne nastaju odmah, razvijaju se s vremenom. U vrlo malih beba, simptomi cerebralne paralize mogu ostati dugo vremena nezamije\u0107eni, tako se navodi da roditelji kod djece s hemiparezom u prosjeku uo\u010de problem u dobi od 6-8 mjeseci \u0161to je relativno kasno za optimalnu rehabilitaciju. Jednako tako kod vrlo malih beba naj\u010de\u0161\u0107e nemamo povi\u0161enje mi\u0161i\u0107nog tonusa, obi\u010dno najprepoznatljivijeg znaka cerebralne paralize, naprotiv tonus je obi\u010dno najprije sni\u017een.<\/p>\n
Razvoj djeteta kod kojeg \u0107e se razviti cerebralna paraliza je promijenjen (usporen, promijenjen ili s potpunim izostankom pojedinih razvojnih miljokaza, npr. okretanja s le\u0111a na trbuh i obrnuto, mogu\u0107nosti samostalnog sjedenje i dr.).<\/p>\n
U svim oblicima cerebralne paralize nalazimo promijenjeni mi\u0161i\u0107ni tonus (napetost mi\u0161i\u0107a) pri \u010demu se naj\u010de\u0161\u0107e radi o povi\u0161enom tonusu ekstremiteta (hipertonus), sni\u017eeni mi\u0161i\u0107ni tonus (hipotonus), ili naglim promjenama mi\u0161i\u0107nog tonusa. \u010cesto su prisutni primitivni refleksi.<\/p>\n
Radi poreme\u0107aja tonusa i dr\u017eanja u kasnijem razvoju \u010deste su kontrakture (ograni\u010denja pokreta pojedinih zglobova) ili deformacije (skolioze, luksacije i subluksacije kukova, razli\u010dite deformacije stopala npr. valgus ili varus stav).<\/p>\n
Klini\u010dka slika cerebralne paralize mo\u017ee izgledati vrlo razli\u010dito po svojoj te\u017eini i po simptomima.<\/p>\n
U djece s lak\u0161im oblicima cerebralne paralize ograni\u010denja mogu biti manja od uobi\u010dajenog shva\u0107anja cerebralne paralize. Ponekad je vrlo nejasna granica izme\u0111u \u201ejako nespretnog djeteta\u201c i blagog oblika cerebralne paralize.<\/p>\n
U te\u017eim slu\u010dajevima mogu postojati razli\u010diti problemi s hodanjem (\u0161epanje, ote\u017eano hodanje, hodanje s pomagalima, npr. hodalicom ili u kolicima), sjedenjem (nemogu\u0107nost posjedanja, nestabilno sjedenje itd.), finom motorikom i u svim motori\u010dkim funkcijama op\u0107enito.<\/p>\n
U najte\u017eim slu\u010dajevima djeca (naravno kasnije odrasli) su u potpunosti ovisni o tu\u0111oj njezi i brizi 24 sata na dan.<\/p>\n
Vrijeme postavljanja dijagnoze cerebralne paralize je vrlo razli\u010dito od ustanove do ustanove, od jedne zemlje do druge. U Poliklinici dijagnozu cerebralne paralize ne ve\u017eemo za kronolo\u0161ku dob djeteta, ve\u0107 ju postavljamo kada smatramo da su abnormalni uzorci kretanja postali trajni.<\/p>\n
Davanje prognoze o budu\u0107im mogu\u0107nostima ili ograni\u010denjima osoba s cerebralnom paralizom je prije 1997. godine bilo uglavnom opisno, tj. ozbiljnost i te\u017eina klini\u010dke slike su se naj\u010de\u0161\u0107e okarakterizirali kao lagani, srednji ili te\u0161ki oblik.
\nSama prognoza bolesti, uklju\u010duju\u0107i i naj\u010de\u0161\u0107e pitanje, da li \u0107e dijete hodati, je bila vrlo nezahvalna.<\/p>\n
Od 1997. godine je u upotrebi klasifikacija te\u017eine klini\u010dke slike koja se pokazala kao vrlo pouzdana i daje relativno pouzdanu prognozu za kasnije mogu\u0107nosti i ograni\u010denja djeteta s cerebralnom paralizom i danas je daleko najprimjenjivanija klasifikacija u svijetu. To je Gross Motor Function Classification System (GMFCS), koji se prema te\u017eini klini\u010dke slike sastoji od 5 stupnjeva.<\/p>\n
GMFCS opisuje motori\u010dke sposobnosti djece s cerebralnom paralizom. Baziran je na njihovoj samostalnoj pokretljivosti, s posebnim naglaskom na sjedenju i hodanju. Razlika izme\u0111u pojedinih stupnjeva je bazirana na funkcijskim mogu\u0107nostima, potrebom za razli\u010ditim pomagalima (hodalica, \u0161take, kolica) pri \u010demu sama kvaliteta pokreta nije posebno va\u017ena prilikom klasifikacije.<\/p>\n
Stupanj I (Level I) uklju\u010duje djecu s najlak\u0161im oblicima cerebralne paralize i najmanjim ograni\u010denjima, a stupanj V ( Level V) djecu s najte\u017eim oblicima cerebralne paralize, uglavnom potpuno ovisnoj o tu\u0111oj njezi i pomo\u0107i. Prilikom klasifikacije u pojedini stupanj va\u017eno je ono \u0161to dijete sada mo\u017ee i koja su mu ograni\u010denja u motorici, pri \u010demu treba uzeti u obzir prosje\u010dno, a ne najbolje funkcioniranje. Djeca se klasificiraju u pojedini stupanj ovisno o te\u017eini klini\u010dke slike i starosti ( do 2 godine, izme\u0111u 2 i 4 godine, izme\u0111u 4 i 6 godina).<\/p>\n
Poseban zna\u010daj ima stabilnost GMFCS-a. U literaturi se navodi da dijete klasificirano u jedan od GMFCS stupnjeva \u0107e vrlo vjerojatno u njemu ostati stalno bez obzira na terapijske intervencije (\u0161to nije u potpunosti i stav Poliklinike, pri \u010demu se nikako ne \u017eeli umanjiti zna\u010daj i stabilnost GMFCS-a; vidi pod Rehabilitacijski pristup Stoj\u010devi\u0107 Polovina)<\/p>\n
Literatura:
\n1) Palisano R, Rosenbaum P, Walter S, Russell D, Wood E., Galuppi B.: Development and validation of a gross motor function classification system for children with cerebral palsy. Dev Med Child Neurol 1997; 39: 214-23.
\n2) Rosenbaum P, Palisano R., Bartlett DJ, Galuppi BE, Russell D.,: Delopment of the Gross Motor Function Classification System for cerebral palsy, Dev Med Child Neurol 2008, 50: 249-253<\/p>\n
\u010cesta su o\u010dekivanja, koja se mogu sresti u svakodnevnoj praksi, da \u0107e dijete s cerebralnom paralizom s vremenom postajati sve bolje. Jednako tako se \u010desto mogu sresti mi\u0161ljenja da \u0107e \u201ekada odraste i bude vi\u0161e razumjela\/io mo\u0107i popraviti svoje kretanje, sjedenje i sl.” (\u201eZnati \u0107e da treba stati na petu, a ne na prste kada bude ve\u0107i\u201c).<\/p>\n
Da bi se izbjegle nerealna o\u010dekivanja potrebno je poznavati tijek cerebralne paralize kroz vi\u0161e godina. Tijek bolesti najjednostavnije mo\u017eemo objasniti klasifikacijom koja ocjenjuje te\u017einu klini\u010dke slike u djece s CP (GMFCS).<\/p>\n
Svaki stupanj GMFCS se mo\u017ee povezati s odre\u0111enim postotkom motori\u010dkih sposobnosti (obi\u010dno se za postotak uzima rezultat dobiven s GMFM testiranjem vidi GMFM). Tako recimo za dijete s cerebralnom paralizom, procijenjeno kao npr. GMFCS V se o\u010dekuje da \u0107e tijekom svog razvoja dose\u0107i oko 15% motori\u010dkih vrijednosti, testirano s GMFM. Kada dosegne svoj limit motori\u010dkih vrijednosti (za dijete s CP GMFCS V negdje oko 2 godine) nije vjerojatno da \u0107e dalje napredovati, a jo\u0161 manje je vjerojatno da \u0107e prije\u0107i u stupanj IV (lak\u0161i oblik). Najvjerojatnije je da \u0107e stanje ostati isto, a s vremenom se lagano pogor\u0161avati bez obzira na vrstu terapije ili intervencije. Tako je u studiji Palisana i suradnika iz 2006.godine 73% djece s cerebralnom paralizom ostalo u istom stanju GMFCS-a, a oni koji su promijenili stupanj obi\u010dno je to bilo prema gore (vi\u0161i stupanj GMFCS-a). Takav scenario predstavlja prirodni tijek cerebralne paralize.<\/p>\n
To je mi\u0161ljenje i stav ve\u0107ine znanstvenika i lije\u010dnika koji se bave s cerebralnom paralizom. Stav Poliklinike je druga\u010diji, smatramo da intenzivnom rehabilitacijom mo\u017eemo utjecati na prirodni tijek cerebralne paralize (vidi Rehabilitacijski pristup prema Stoj\u010devi\u0107 Polovini).<\/p>\n
Klasifikacija cerebralne paralize ima vi\u0161e.<\/p>\n
\u0160vedska klasifikacija cerebralne paralize prihva\u0107ena je na konferenciji na Brionima 1990. zbog svoje jednostavnosti. Prema njoj razlikujemo:<\/p>\n
1. Spasti\u010dna cerebralna paraliza<\/strong><\/td>\n| Tetrapareza<\/td>\n<\/tr>\n | <\/td>\n | Hemipareza<\/td>\n<\/tr>\n | <\/td>\n | Dipareza<\/td>\n<\/tr>\n | 2.Diskineti\u010dna cerebralna paraliza<\/strong><\/td>\n | Uglavnom koreoatetoti\u010dna<\/td>\n<\/tr>\n | <\/td>\n | Uglavnom diskineti\u010dna<\/td>\n<\/tr>\n | 3. Atakti\u010dna cerebralna paraliza<\/strong><\/td>\n | Dipareza<\/td>\n<\/tr>\n | <\/td>\n | Kongenitalna (jednostavna)<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n | Cerebralnu paralizu mo\u017eemo podijeliti i prema zahva\u0107enom dijelu tijela: <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Definicija “Cerebralna paraliza je grupa trajnih poreme\u0107aja razvoja pokreta i dr\u017eanja koji uzrokuju ograni\u010denja aktivnosti, a koji se mogu pripisati neprogresivnom poreme\u0107aju koji se je dogodio u razvoju fetalnog mozga ili mozga malog djeteta. Motorni poreme\u0107aji cerebralne paralize su \u010desto pra\u0107eni poreme\u0107ajima osjeta, percepcije, kognicije, komunikacije i pona\u0161anja, epilepsijom i sekundarnim mi\u0161i\u0107noko\u0161tanim problemima.” Literatura: International […]<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-126","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=126"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/126\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1278,"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/126\/revisions\/1278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otroskarehabilitacija.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}} |